Kultura

Srpska nacionalna revolucija – nagovještaj slobode i ujedinjenja

11.12.2025 | 10:24 Srpska nacionalna revolucija – nagovještaj slobode i ujedinjenja

Stvarajući nukleus državnosti srpska nacionalna revolucija bila je ne samo vojnička, već hajdučka, seljačka, vjerska, kulturna, prosvjetna i socijalna, istaknuto je u Foči na predavanju „Srpska nacionalna revolucija od 1804. do 1835. godine – uzrok, tok i posljedice“. Predavanje u Muzeju „Stara Hercegovina“ dio je manifestacije „Dani Srbije u Republici Srpskoj“.

Kustos-istoričar Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca Aleksandar Marušić podsjetio je da je borba za oslobođenje počela Prvim srpskim ustankom na Sretenje 1804. godine, imala kratku pauzu do 1815. godine i podizanja Drugog srpskog ustanka, nakon čega je uslijedio dvodecenijski period pregovaranja, diplomatije i formiranja obrisa srpske državnosti.

„Poslije Sretenjskog ustava i poslije Skupštine na Đurđevdan 1835. godine suspendujemo feudalizam kao društveni poredak i to je začetak formiranja srpske građanske klase. Jezgro srpske državnosti je predodređivalo da se i ostali dio srpskog naroda na prostoru Balkanskog poluostrva ujedini“, rekao je Marušić.

Krvava borba za konačno oslobođenje i ujedinjenje Srba na ovim prostorima nastavljena je i decenijama kasnije.

„Turci napuštaju sve varoši 1867. godine, računajući i beogradsku u tadašnjoj kneževini Srbiji, koja 1878. godine Berlinskim kongresom postaje nezavisna i širi se za još četiri okruga, da bi u oslobodilačkim ratovima, od oba Balkanska, te od 1914. do 1918. godine, pa pod Karađorđevićima u prvoj Jugoslaviji živjelo stoodstono srpsko stanovništvo“, rekao je Marušić ističući kasnije događaje u 20. vijeku kao bolne po srpski narod.

Vršilac dužnosti direktora „Muzeja Stara Hercegovina“ Danko Mihajlović ukazao je na period između dva Sretenja, 15. februara, 1804. i 1835. godine, kao početak konačnog kraja ropstva pod Turcima.

„Znamo da je u tom periodu već postojala iskra srpske državnosti, odnosno srpske slobode na prostoru Crne Gore i brda, ali taj je prostor bio demografski i gografski skučen, što nije dozvoljavalo da se pretvori u  srpski pijemont, odnosno državu koja će izvršiti proces formiranja savremene srpske države“, rekao je Mihajlović.

U okviru „Dana Srbije u Republici Srpskoj“ izložbom u  Muzeju „Stara Hercegovina“ ranije su predstavljena odlikovanja dinastija Obrenović i Karađorđević, dok je u bioskopu Centra za kulturu i informisanje publika imala priliku besplatno da pogleda filmove  „Nevesinjska puška“ i „Bauk“.

Novinar: Dejan Mandić
Izvor: Radio Foča

Podijelite vijest: