Zajedno raditi na inkluziji osoba sa Daunovim sindromom

Osobe oboljele od Daunovog sindroma obično su niže intelektualne sposobnosti, njihov razvoj je vrlo individualan. Nerijetko je i praćen prisustvom drugih oboljenja, istaknuto je to na predavanju u Foči povodom Svjetskog dana osoba sa Daunovim sindromom -21. marta.

Savremena dijagnostika, napominju stručnjaci, omogućava rano prepoznavanje bolesti, što je ključno za pružanje podrške i pripremu roditelja.

-Od svih hromozomopatija Daunov sindrom se najčešće javlja. Ali svi Daunovi sindromi ne moraju da znače apsolutan prekid trudnoće. Bitni su komorbiditeti koje ćemo otkriti ranom prenatalnom dijagnostikom, pa će se zavisno od njih trudnoća završiti ili nastaviti. Majka će sama odlučiti da li želi da nastavi takvu trudnoću i da li će kvalitet života takvog djeteta biti dobar-rekao je profesor ginekologije i akušerstva na Medicinskom fakultetu u Foči Vladimir Čančar.

Za otkrivanje Daunovog sindroma kod još nerođenog djeteta od ključne važnosti je rezultat neinvazivnog i invazivnog prenatalnog testiranja, gotovo stoodstotne pouzdanosti.

-Bitno je test uraditi što ranije, u prvom trimestru trudnoće. Na tome potenciramo, jer što ranije otkriven sindrom znači precizniju dijagnostiku i sam ishod trudnoće-rekao je Čančar.

Daunov sindrom genetski je poremećaj koji nastaje kada osoba ima dodatni, treći hromozom na 21. paru, umjesto uobičajena dva. Dodatni hromozom uzrokuje fizičke, mentalne i razvojne poteškoće.

Brojni su i drugi izazovi sa kojima se susreću „djeca sunocokreti“, njihovi roditelji i ljekari.

-Ima dosta bolesti koje su povezane sa sa Daunovim sindromom, poput različitih endokrinoloških poremećaja. Tu su i sklonosti ka hematološkim oboljenjima,  srčanim anomalijama koje djeci mogu skratiti život, ako se ne prepoznaju i ne tretiraju na vrijeme. Prisutne su i različiti poremećeji gastrintestenalnog i urinarnog sistema-rekao je profesor pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Foči Dejan Bokonjić.

LJubav i pažnja oboljelima imperativ je budućim ljekarima.

-Potrebno je da budimo svijest u našem narodu da neko nije drugačiji samo zato što ima veći broj hromozoma i da zajedno radimo na društvenoj inkluziji ovakve djece. Da se potrudimo da se oni ne osjete odbačeno ni u jednom segmentu života i ukažemo da je najbitnija ljubav, a ne broj hromozoma-rekao je potpredsjednik Saveza studenata Medicinskog fakulteta u Foči Damjan Šušljik.

Predavanje su organizovali Savez studenata Medicinskog fakulteta i Komitet za međunarodnu razmjenu studenata medicine Republike Srpske (Samsik).

Novinar: Dejan Mandić
Izvor: Radio Foča