Predstavljeni Aškrabini "Srboslovi" o porijeklu porodica i stalnim seobama

U fočanskom Centru za kulturu i informisanje promovisana je knjiga „Srboslovi- prezimena Srba sasrbljenih“ Petra Aškrabe Zagorskog, jedno u nizu djela ovog autora rodom iz Jelašca kod Kalinovika, koje govori o porijeklu srpskih porodica.

Pored Aškrabe, o knjizi su na promociji govorili Vlatko Peković i Brano Vešović iz Berana, čija prezimena su među 40.000 prezimena obrađenih u „Srboslovima“.

Vlatko Peković kaže da je srećan što je došao u svoju staru postojbinu, jer kako kaže potiče od Stanoja Jelaščića sa Zagorja, odnosno iz Jelašca kod Kalinovika.

„Mi potičemo od Selaka, koji je živio u Popovom polju, a zatim prešao u Gornju Moraču u današnjoj Crnoj Gori. Aškrabina knjiga je veoma bitna, jer govori o seobama, prevjeravanjima i prelascima u druge nacije, a suština je da svi imamo jedan isti korijen“, kaže Peković.

Brano Vešović ističe da je Aškrabina knjiga dragocjena i sadržajna.

„To je jedan dokument za budućnost. Moje prezime Vešović- mi smo Vasojevići, a ja sam osmi potomak od Veša“, kaže Vešović.

Pisac i istoričar iz Foče Petar Aškraba Zagorski navodi da je na ovoj knjizi radio više od 50 godina.

„Ovo je ustvari dvoknjiga- prvi dio je uvod u kojem sam govorio o svemu i svačemu, kritikovao sam razne promašaje kod nas, pa i razne knjige i filmove koji su pogrešno urađeni. U drugom dijelu je oko 40.000 prezimena koje sam obradio“, kaže Aškraba.

Govoreći o seobama, on navodi da samo u Banjanima u Crnoj Gori postoji oko 220 prezimena, rođaka sa njegovim Aškrabama, koji su odselili u te krajeve.

Aškraba kaže da su seobe bile stalne iz raznoraznih razloga, a porodice su bile veoma brojne.

„Tako su se brojni članovi porodice LJutice Bogdana raselili- jedni u Zagorje u Sloveniji, drugi su otišli kod Velike Kladuše, jedni u selo LJutice kod Koceljeve, jedni kod Valjevske Mionice u LJutice, jedan dio porodice se premjestio dole u Kratovo, Zetovo, Radovo, Štip, pa u Trnovicu i Bogdašiće kod Bileće, jedni u Grbalj. Naravno, kroz istoriju i Turci su, odnosno begovi, premiještali Srbe svakih desetak, 15 godina da ne bi stekli osjećaj vlasništva nad zemljom“, pojašnjava Aškraba.

Aškraba u svojim istraživanjima koristi razne izvore, od nadgrobnih spomenika- grebnica, preko narodnog predanja do Dubrovačkog arhiva, a ovo je njegova 17. knjiga.

Novinar: Igor Janković
Izvor: Radio Foča