Jugoslovensku ideju srušile religijske razlike
16.05.2024 | 12:11
Iako je stara više od jednog vijeka, ideja jugoslovenstva živa je i danas i prouzrokuje podjele na jugo-nostalgičare i one koji je smatraju pogubnom. Čulo se to na predavanju profesora istorije Vladana Virijevića koje je održano u Muzeju „Stara Hercegovina“.
Tema je bila „Jugoslovenska ideja, država i društvo – osvrt sa istorijske distance“ u okviru koje je profesor Virijević pokušao obrazložiti kontroverze i oprečne stavove koji su aktuelni i danas.
I prva i druga jugoslovenska država nastale su i nestale voljom i djelovanjem spoljašnjih i unutrašnjih činilaca, dokazuju istorijski fakti. Nauka potvrđuje da je ta država bila plod nacionalnih interesa u vremenu kada je formirana, kao što su njen raspad i neodrživost dokazani ratnim ishodom.
Profesor prištinskog Univerziteta sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici kaže da je ta država nastala u specifičnom vremenu i geografskom prostoru.
„Ne smije se gubiti iz vida činjenica da je jugoslovenska ideja, ma koliko osporavana, u tom trenutku i prvi put okupila Srbe na Balkanskom poluostrvu pod zajednički državni krov. Osim malih, simboličnih zajednica u Rumuniji i Mađarskoj, svi Srbi su se našli u jednoj državi. Što se kasnije uređenje te zajedničke kuće nije sprovelo na onaj način koji se očekivao, to je tema za drugačiju, složeniju i obimniju analizu“, pojašnjava Virijević.
Ističe da su u pitanju dvije jugoslovenske ideje.
„Ta prva jugoslovenska država, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nastala je na ideji troplemenog naroda. Druga država imala je novi vezivni elemenat - komunizam. Te dvije različite komponente imale su i različite proizvode. Ideja kralja Aleksandra o integralnom jugoslovenstvu imala je za cilj stapanje granica između ta tri plemena, ali je previdio jednu ograničavajuću okolnost, to su religijske razlike. Svakako da su interesi Rimokatoličke crkve, Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice doprinijeli da se naglase te razlike, pa ta ideja integralnog jugoslovenstva nije zaživjela. Da jeste, ne bismo imali krvave epiloge u Drugom svjetskom ratu i sukobima devedesetih godina“, zaključuje Virijević.
Društveno-ekonomski i politički procesi, događaji i ličnosti u jugoslovenskoj državi premet su naučnog i istraživačkog rada profesora Virijevića. Angažovan je u svojstvu gostujućeg profesora na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Autor je pet naučnih monografija i sedamdesetak članaka publikovanih u stručnoj periodici, tematskim i zbornicima radova sa naučnih skupova.
Ideja zajedničke države, čija je neodrživost dokazana krvavim sukobima, i danas je prisutna na Balkanu među svim narodima.
Novinar: Vladimir Pantović
Izvor: Radio Foča