Visok krvni pritisak kao epidemija

Hladnije vrijeme koje je nastupilo ispunilo je ambulante pacijentima koji se žale na povišen krvni pritisak. Ovo oboljenje je veoma rasprostranjeno i u svijetu boluje preko milijardu i 150 miliona ljudi.

Rizici za njegov nastanak su brojni - od genetskih predispozicija do načina života i navika koje se odnose na redovnu kontrolu zdravlja.

Visok krvni pritisak ili hipertenzija bolest je novog doba i poprimila je epidemijske razmjere. Sa hladnim danima dolazi do izražaja i veliki broj ljudi osjeća tegobe. Preko 60 odsto starijih od 60 godina boluje, ali se vremenom starosna granica oboljelih spustila na 20 do 25 godina.

Dr Slađana Popović, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije u Univerzitetskoj bolnici Foča, kaže da se pacijenti jave kada je kasno, odnosno kad osjete posljedice visokog pritiska. „Dešava se da nam dođu pacijenti koji imaju više od 50 godina i koji nikad u životu nisu izmjerili pritisak. Oni su se smatrali zdravim i takvi najčešće budu problem i sebi i ljekarima. Vođenje brige o sopstvenom zdravlju spada u opštu kulturu. Drugi, koji osjećaju simptome su zahvalni pacijenti, jer se javljaju na vrijeme i imamo dovoljno široku paletu lijekova da možemo riješiti svaku vrstu pritiska. Međutim, pacijenti bez simptoma obično slabo sarađuju jer misle da su zdravi i nisu disciplinovani u terapijskom liječenju“, kaže Popovićeva.

Jedina vrijednost krvnog pritiska koja je dobra je 120/80 i sve druge se klasifikuju kao bolest koja zahtijeva ljekarsku intervenciju, tvrdi struka.

„Bitne su zdrave navike u ishrani i životu, smanjiti unošenje soli, biti fizički aktivan, ostaviti cigarete, a ukoliko postoji gojaznost, neophodno je objasniti pacijentima da se sa 10 kg manje pritisak smanjuje za 10 mm živinog stuba“, kaže dr Popović.  „To su nefarmakološke mjere koje se preporučuju mlađim pacijentima. Naravno ukoliko vrijednosti pritiska nisu mnogo visoke. Sve što je preko 140/90, moramo krenuti sa farmakološkim mjerama. Najbolje je da to bude jedna tableta koja se popije ujutro i time se završava terapija za cijeli dan“, naglašava doktorica.

Počeo je božićni post, ali se najveći broj vjernika, kada je posna hrana u pitanju, ne hrani ispravno. Kako kaže dr Popović, osjećaj sitosti, pogotovo u prvim danima, pokušavamo nadomjestiti većim unosom hljeba i krompira, kao osnovnih namirnica našeg podneblja, kiselim kupusom i drugim zimskim salatama koje sadrže dosta soli. „Uzdržavanje od mrsne hrane itekako ima smisla, ali nikako ne pretjerivati sa ugljenim hidratima, sa hljebom koji donosi osjećaj sitosti, jer nismo toliko siti kao kad uzimamo proteine iz mesa ili mliječnih proizvoda. Potrebno je to izbalansirati, umjereno se hraniti i pogotovo kad se post završi ne pretjerivati sa mrsnom hranom jer, pored skoka pritiska, može doći do stomačnih i drugih zdravstvenih problema“, zaključila je Popovićeva.

Posljedice koje nosi hipertenzija su srčani ili moždani udar, srčani zastoj, ali i veliki broj kardiovaskularnih oboljenja. LJekari naglašavaju važnost redovnih kontrola, bez obzira da li se osjećaju simptomi, redovne fizičke aktivnosti i zdrave ishrane, čime se mogu umanjiti rizici ili potpuno izbjeći farmakološka terapija i kliničko liječenje.

Novinar: Vladimir Pantović

Izvor: Radio Foča