Neprolazna vrijednost hercegovačkog veza i zlatoveza

Narodne nošnje, maramice, ćurdije, anterije, jastučnice i drugi odjevni i ukrasni predmeti predstavljeni su sinoć na izložbi „Vez i zlatovez“ u Muzeju „Stare Hercegovine“.

Izložba oslikava bogatsvo tradicije i nasljeđa naroda Hercegovine, raznovrsnost tehnika ručne izrade i duh vremena u kome su predmeti nastajali.

Vještim rukama Hercegovki s kraja 19. i početka 20. vijeka stvarana su umjetnička djela koja danas oplemenjuju Etnografsku zbirku „Muzeja Hercegovine“ u Trebinju.  NJihova nadahnutost i spretnost utkani su u predmete čija je vrijednost neprolazna.

Viši kustos etnolog trebinjskog muzeja, Božana Đuzelović kaže da je hercegovački vez dio dinarskog kulturnog kruga, ali ono što ga čini posebnim su kolorit i dvije tehnike, pokrstica i ošvice. „Tim tehnikama su se ukrašavali prednji dijelovi košulja. Imamo jako malo sačuvanih tih dijelova nošnje. Imamo jedan primjerak iz Popovog polja, za koji se smatra da je jedan od najreprezentativnijih kada je u pitanju srpska tradicionalna kultura.  Obje tehnike su nastajale u kućnoj radinosti, gdje su žene nakon napornih poslova sjedale u kući pored vatre i počinjale da vezu i izrađuju zlatovez. Ono što je posebno impresivno je način na koji su one radile i slagale te elemente i motive. Nisu se puno kretale da bi vidjele motive i jedino su ih usmjeravali prirodno okruženje, crkve i manastiri odakle su crpile inspiraciju“, kaže autorka zbirke.

Posebno je važna crvena boja koja je naglašena u izradi, a koja simbolično predstavlja život i prosperitet. Popovo polje je nekad bilo poznato po uzgoju svilene bube, pa su vezilje koristile te niti za svoje radove.

„Izložba pokazuje bogatstvo koje krije hercegovački vez ali i zlatovez koji je karakterističan za narodne nošnje korišćene na svadbama“, rekla je direktorica „Muzeja Hercegovine“ Ivana Grujić. „Zlatovez su uglavnom radile muslimanke jer su one imale malo više vremena, ali i ekonomska situacija im je to omogućavala da nabavljaju zlatne niti. Ovo su pravi biseri, naročito maramice koje su izrađivane. Osim što smo željeli ovom izložbom predstaviti bogatstvo hercegovačkog veza, stalo nam je da povratimo divljenje prema našim starim bakama i prabakama, a generacije od sedamdesetih se više ne bave ovom vrstom veza“, kaže Grujićeva.  

U fočanskom muzeju smatraju da su ovakve zbirke dragocjene i moraju se sačuvati kako bi se nove generacije bliže upoznale sa djelima svojih predaka. Direktorica muzeja, Duška Stanković. Kaže da je to naša tradicija i naša kultura. „U svakom slučaju ne smijemo dozvoliti da se zaboravi kako bi se buduće generacije mogle ugledati na te radove i da pokušamo sačuvati ta djela“, kaže direktorica muzeja.

Izložba „Vez i zlatovez“ za fočansku publiku biće otvorena mjesec dana.

Izvor: Radio Foča