Obrazovanje

PBF: Vizantijska imperija uvijek aktuelna

08.06.2023 | 17:14 PBF: Vizantijska imperija uvijek aktuelna

Sačuvati vizantijsko nasljeđe danas veoma je važno, jer je ono u osnovama i srpske, ruske i grčke i drugih kulture i uopšte pravoslavlja, poručeno je sa naučnog skupa “Vizantijsko nasljeđe danas – šta je nama Romejsko carstvo” koji se održava na Bogoslovskom fakultetu u Foči. Na trodnevnom skupu učestvuju eminentni teolozi i istoričari iz Rusije, Grčke, Rumunije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i BiH.


O Vizantiji kao konceptu  jedinstva Crkve u svjetlu rješavanja savremene eklisiološke krize govorio je Anastasije Atanasidis sa Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Aristotelovog univerziteta u Solunu. On ukazuje da je Vizantija uvijek aktuelna, kao imperija, i crkvena i politička, te da je obaveza svih nas promocija njenih ideala u skladu sa savremenim dešavanjima.

-Prije svega, Vizantija je bila nadnacionalna, a u današnjem vremenu sve nacije hoće da stvore svoju nacionalnu crkvu. Prema tome, možemo, ne samo mi kao teolozi, nego i istoričari, čak i političari, da gledamo kako se ponašala vizantijska imperija i da to bude jedan savremeni primjer ponašanja-rekao je Atanasidis.


I Pavle Jermilov, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Svetotihonovskog pravoslavnog univerziteta u Moskvi, podvlači da je jako važno da svi učimo iz brojnih lekcija vizantijske prošlosti.

-S jedne strane treba da držimo u pamćenju Vizantiju i vizantijsko nasljeđe, ali sa druge strane moramo da se okrenemo i savremenim trenucima. Da vidimo da ono što je trajno i vječito ostane i danas, a ono što je pregazilo vrijeme da bude tamo, a ne da neprekidno žalimo za njim kao nekim idealnim izgubljenim vremenom-rekao je Jermilov.

Na naučnom skupu je pojašnjeno šta uopšte može da označava „vizantijska kultura“ danas. Postoje li društvene, teološke, liturgijske, kulturne i političke implikacije „vizantizma“, i na koji način ih je moguće inkorporirati u kulturu, crkveni život i kulturnu politiku.

Vizantijsku prošlost i kulturu ne treba da romantizujemo, niti da pokušavamo da se do kraja vratimo u nju, ili je proglašavamo zlatnim dobom prema kojem se svi trebamo kretati, jer je pravoslavno predanje i pravoslavni način mišljenja okrenut prema budućnosti Carstva Božijeg, smatra Milan Đorđević, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Skoplju.

-U tome smislu hrišćanstvo, pravoslavna crkva, trebaju uvijek biti kreativ u svome vremenu, a izvor te kreativnosti je sam Hristos-rekao je Đorđević.


O Vizantiji poslije Vizantije, vizantijskom nasljeđu u rumunskoj kulturi govorio je Kiprijan Torockaj, profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Andrej Šaguna“ Univerziteta Lučijan Blaga u rumunskom Sibinju.

-Moja teme je posvećena jednom rumunskom istoričaru Jovanu Augustinu, koji je koncepciju Vizantija poslije Vizantije primijenio u arhitekturi Patrijaršijske saborne crkve, katedrale u Bukureštu, jednim konceptom retrofuturizma. Dakle, dovođenjem starih koncepcija u njihova nova značenja i sazvučja onoga starog i sadašnjeg. Mislim da je taj koncept, koji je i tada bio kritikovan, značajan i validan danas i da ima svoje prednosti-rekao je Torockaj.

Eminetntni teolozi iz različitih pomjesnih crkava na simposionu u Foči preispitali su današnjicu i prošlost, sagledali šta iz prošlosti može da se nauči, te kako je moguće da se iako govore na istom pravoslavnom jeziku ponekad i ne razumiju.

-Nije to samo stvar preispitivanja nekog davnog prošlog vremena i njegovog značenja danas, nije to kopanje po nekim arheološkim nalazištima koja ćemo nazvati vizantijskim, već je to zapravo jedna želja da se krah nekog svijeta kakvim ga mi poznajemo, pravoslavnog, crkvenog, hrišćanskog svijeta, koji nas čini onim što jesmo, da zaustavimo taj krah koliko je u našoj moći. Čini mi se da kada bismo svi po malo učinili u našem ličnom životu i da taj svijet ostane čitav i pored tih svih velikih političkih vjetrova na koje ne možemo da utičemo da bi ipak neka druga sunčeva svjetlost mogla da prosija u ova pomalo tamna i bruna vremena-rekao je profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo.

Dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Vladislav Topalović podsjetio je  da je vizantijska misao obrazovala posebno gledanje na svijet, na nauku, na čovjeka, te da učesnici naučnog skupa, koji dolaze iz zemalja nasljednica vizantijske tradicije, daju odgovore na pitanja koja postavlja savremena vizantologija.

-Riječ o aktuelnoj nauci, posebno za pravoslavne teologe, koji svoju kulturnu homogenost pravoslavlja baziraju najviše na vizantijskoj kulturi, čiji smo nasljednici-rekao je Topalović.


Naučni skup u Foči otvorio je ambasador Grčke u BiH Dimitrios Papandreu, po struci vizantolog. On je poručio da je  Vizantija u temelju evropske kulture i da njeno nasljeđe nije samo grčko, već svih istočnih naroda, ali i cijele Evrope.

-Ovakav skup prilika je da se otvore ove teme, da se nešto važno kaže i da se ponude novi odgovori na pitanja koja su nam tokom istorije ostala nepoznata. Ovo je prilika da se dva bratska naroda, srpski i grčki, ponovo na neki način zbliže i da se preko ove teme projavi ta istorijska, bratska hrišćanska bliskost koja nas spaja tokom vijekova-rekao je grčki ambasador.

Simposion u Foči završava se sutra.

Izvor: Radio Foča

Podijelite vijest: