Mati Ana Adžić – igumanija koja je život posvetila djeci i dobročinstvu

Izložba ,,Mati Ana Adžić duhovno čedo vladike Nikolaja Velimirovića“ koju je priredio Muzej rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa žičkog Gospodina Justina, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije otvorena je u galeriji Muzeja Stare Hercegovine u Foči. Na 13 panoa izložba prati život Nadežde Adžić, kćerke poznatog srpskog pedagoga Sterena Adžića, od djetinjstva do smrti, koja ju je zadesila u manastiru Vraćevšnici, gdje je bila igumanija od 1949. do 1975.godine.

Izložba ,,Mati Ana Adžić duhovno čedo vladike Nikolaja Velimirovića“ koju je priredio Muzej rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa žičkog Gospodina Justina, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije otvorena je u galeriji Muzeja Stare Hercegovine u Foči. Na 13 panoa izložba prati život Nadežde Adžić, kćerke poznatog srpskog pedagoga Sterena Adžića, od djetinjstva do smrti, koja ju je zadesila u manastiru Vraćevšnici, gdje je bila igumanija od 1949. do 1975.godine.

Igumanija Ana Adžić je od djetinjstva vaspitavana da pomaže drugim ljudima, a cijeli svoj život posvetila je djeci, Bogu i dobročinstvu, kaže Vesna Ćurčić viši muzejski edukator u Muzeju Rudničko-takovskog kraja i jedan od autora izložbe. Ćurčićeva navodi da je mati Ana imala veliko povjerenje vladike Nikolaja Velimirovića, koji je imenovao za delegata svih hranilišta za djecu koje je on osnivao: „Kroz ta hranilišta prošlo je više stotina djece. Ona je za tu djecu prosila, molila druge za pomoć a mnogi su joj izlazili u susret. Ona je sav svoj život dala toj djeci, a vladika Nikolaj Velimirović je njoj davao veliku podršku, savjetovao je i posjećivao. Često su razmjenjivali pisma a dio tih pisama se može vidjeti i na izložbi. U manastiru Vraćevšnica se priprema spomen soba u kojoj će biti izložena sva sačuvana pisma ali i lični predmeti mati Ane“.

 „Hvala Deda Vladiko što ste nam poslali jagnje i mi smo mu metnuli oko vrata zvonce i po celom Bogdaju zvoni. I hvala za jaja. Kad je bila slava Svetog Nikole, mi smo napravili kolač i pšenicu“, tekst je samo jednog od desetine pisama koje su mališani iz hranilišta upućivali vladiki Nikolaju Velimiroviću. Vladika Nikolaj Velimirović bio je najveći arhijerej 20. vijeka koji je iza sebe ostavio velika djela i velika duhovna čeda, rekao je rektor Bogoslovije Svetog Petra Dabrobosanskog protonamjesnik Miroljub Prijović: „Ta njegova duhovna čeda izrastaju iz bogomoljačkog pokreta, koji je osnovan kako bi se u to vrijeme branilo od raznih sekti i napada na crkvu“.

Muzej Stare Hercegovine u Foči trudi se da organizuje izložbe različitog karaktera kako bi zainteresovali veći broj publike i posjetilaca, rekla je direktor ove ustanove Dušanka Stanković.

Posjetioci će imati priliku da vide ovu izložbu do 19. oktobra .

Izvor: Radio Foča