Kultura

Mitropolit Amfilohije- ljudska gromada kakva se teško ponavlja

14.06.2023 | 13:46 Mitropolit Amfilohije- ljudska gromada kakva se teško ponavlja

U razgovorima sa blaženopočivšim mitropolitom Amfilohijem, koje je ukoričio u dvije knjige “Morački Jasnovidac” i “Hristos se rodi”, novinar Perica Đaković provodi čitaoce kroz plemeniti život omiljenog duhovnog učitelja, istaknuto je na promociji ovih knjiga u Foči.

Nakon knjige “Morački Jasnovidac”, nazvane po “svetačkom epitetu”, kojim je pjesnik i akademik Matija Bećković najbolje opisao veličinu crnogorskog vladike, iz štampe je izašao i drugi dio televizijskih razgovora “Hristos se rodi”, koje su hercegnovski novinar i mitropolit godinama vodili uoči Božića.

Novinar Zdravko Šakotić ističe da su ove dvije knjige impozantno djelo, koje svima može biti putokaz i duhovna hrana, a da velika posjećenost na njihovim promocijama govore da ljudi cijene one koji nas uče ljubavi i miru.

“Takve poruke i briljantne misli odavno ili možda nikada nisu kazane. Upućuju kako postati bolji, savjesniji, kako čovjek da bude čovjek”, rekao je Šakotić.

On je dodao da je mitropolit Amfilohije u svim prelomnim trenucima po srpski narod u Crnoj Gori svoj stav otvoreno i bez zadrške saopštavao novinaru Perici Đakoviću, tako da knjige imaju posebnu istorijsku vrijednost.

Autor Perica Đaković ističe da ove knjige nisu njegove, već blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, a da je on samo vodio razgovore, koji potiču iz vremena kada je u Crnoj Gori vladao medijski mrak.

Pojašnjavajući naslov za prvu knjigu “Morački Jasnovidac”, Đaković je naveo da od Matije Bećkovića nije dobio samo odobrenje, već i naredbu da upotrijebi taj izraz.

“Vladika me je iznenadio 2017. kada je pričao o Ukrajini danas, ja tada nisam shvatao, a ustvari tada je nagovijestio ove događaje. Zato onaj Matijin naslov “Morački Janovidac”, jer je vidio više nego što mi obični smrtnici vidimo”, kaže Đaković.

On ističe da je blaženopičivši mitropolit bio jedan od najjačih intelektualaca u čitavom hrišćanskom svijetu, ljudska gromada i to ne samo u duhovnom i intelektualnom smislu, već je i fizički bio izuzetno jak i uvijek kondiciono spreman.

Đaković je naveo da su do 1990. godine, kada je Amfilohije došao na mjesto mitropolita crngorskog, ljudi u hramovima držali stoku.

“Crna Gora je bila duhovno na dnu, obnovio je 630 hramova, napravio je dva najveća hrama poslije Hrama Svetog Save u Beogradu- u Podgorici i Baru, obnovio monaštvo, sveštenstvo, vratio crkvenu školu, napravio je čudo, to niko nije uspio”, kaže Đaković.

Podsjećajući na riječi Matije Bećkovića da je mitropolit Amfilohije vratio narodu crkvu, a crkvu doveo u narod, Đaković je ukazao na fenomen litija.

“Ne možemo zaboraviti čuvene litije, nešto što će se izučavati, ne samo kod nas, nego na svim svjetskim univerzitetima, kao nešto na šta je svijet potpuno zanijemio, da vidite stotinu hiljada ljudi da šetaju, ne ostave ni papirić iza sebe, svi idu tiho i mirno. Dakle, on je, što je rekao Matija, vratio narodu crkvu, a crkvu je doveo u narod- to je ta njegova veličina, koju niko od njegovih prethodnika nema”, kaže Đaković.

Kao nasljednik Petra Prvog Cetinjskog, ističe Đaković, mitropolit Amfilohije u jednoj ruci je držao krst, a u drugoj mač i borio se za narod.

“Nikada se ničeg nije bojao, nikad nije imao tjelohranitelja i otišao je na Kosovo kada niko nije smio, da sahranjuje naš narod kada se niko nije usudio. To je bio naš mitropolit- velika ljudska gromada kakva se teško ponavlja”, dodao je Đaković.

On je podsjetio da je mitropolit Amfilohije imao dvije velike želje, od kojih je jednu ostvario, a to je obnova manastira na Miholjskoj Prevlaci u Boki Kotorskoj, koji je bio prvo sjedište zetskih episkopa.

Druga njegova želja- obnova NJegoševe kapele na Cetinju, bez ugrožavanja postojećeg mauzoleja, ostala je u amanet Crnogorcima da je ispune, čime bi, kako je vladika čvrsto vjerovao, došlo do pomirenja naroda u Crnoj Gori.