Festival domaćeg piva: Kućno pivo – od hobija do zanata

Pedesetak proizvođača kućnog piva iz regiona okupilo se u jedinstvenom ambijentu rafting kampa “Divlja rijeka” kod Foče kako bi uz druženje razmijenili ideje, iskustva i recepte o proizvodnji piva, ali i pokazali kako se od hobija može preći u ozbiljno zanatstvo.

Na neobičnom festivalu piva koji se u organizaciji Udruženja kućnih pivara BiH “Humulus lupulus” četvrtu godinu održava u Foči našlo se na desetine različitih vrsta kućnog piva iz BiH i Hrvatske, a ljubitelji i proizvođači međusobno su ocjenjivali kvalitet omiljenog napitka.

Svijetlo, tamno, pivo od ljekovitih trava, pčenična piva sa narandžom i korijanderom samo su neka od jedinstvenih kućnih pivskih bravura koja su ponijela i neobične nazive poput “Lovac”, “Turbo folk”, “Mrgud”, “Vuk”, “Raft”…

Pokazalo se da su brojni pivari uspjeli da od hobija i razonode naprave zanatsku djelatnost, a da domaće pivo bez aditiva polako postaje sve prepoznatljivije na tržištu.

Ivan Kitić iz Visokog domaće pivo počeo je da pravi tako što je u prabakinoj knjizi recepata između šnenokli i pogače pronašao i domaće pivo koji seže iz perioda Drugog svjetskog rata.

-Ona je tada  mogla da sa divljim hmeljem i kvascem pravi pivo, a ja sam taj recept unaprijedio i dotjerao i krenuo iz raznode da pravim pivo u kućnoj varijanti i uspio da za nekoliko godina solidno proizvodim-priča Kitić.

Kitić, koji je predsjednik Udruženja kućnih pivara BiH “Humulus lupulus” objašnjava da je težak put od hobija do ozbiljne proizvodnje piva za potrebe tržišta.

-Naše udruženje trenutno broji oko 50 članova, a broj malih kućnih pivara u BiH je oko 150. Sve veći broj njih živi taj svoj san da iz kućnog pivara dođe do zanatskog. Do sada je to u BiH uspjelo dvadesetak ljudi, a taj put zavisi samo od toga koliko je neko spreman i u mogućnosti da uloži i novac i ima podršku zajednice. Najveći problem zašto to ne postaje masovno je onaj dio kada to treba da se proda, domaće pivo je kvalitetno, cijena mu je veća, a naši ljudi još uvijek ne znaju o kakvom se pivu radi-pojasnio je Kitić.

Vodeća u regiji po proizvodnji, ali i potrošnji domaćeg piva i broju malih kućnih pivara je Hrvatska. Razlog tome je lakši pristup sirovinama i opremi, ali i veća kupovna moć i moć ulaganja. Tin Lehner, predsjednik Udruženja pivara iz slavonske Požege objašnjava da je domaća proizvodnja piva u ovoj zemlji u ekspanziji.

-To je još uvijek kao hobi iz kojeg je u Hrvatskoj izašlo 40-ak pivovara koje su profesionalne i od kojih ljudi žive. Kvalitet piva je dobar i vrlo zavidan je nivo proizvodnje-ističe Lehner i dodaje da se broj članova njihovog udruženja svakodnevno raste.

Kućno pivo “Lovac” rukotvorina je pivara Vlada Mandića iz Širokog Brijega, koji je u posljednje četiri godine sa pedeset litara proizvodnju je podigao na 500 litara piva sedmično.

-Imamo dvije vrsta svijetlog piva, i tamno pivo, a naše pivo “Lovac” je pivo bez kompromisa, sa što više kvalitetnih sastojaka koji daju zanimljive arome-rekao je Mandić, koji je na pola puta da od hobija preraste u ozbiljnu proizvodnju domaćeg piva.

Kućni pivari otrkivaju da pivo proizvode po svom ukusu. Od četiri osnovna sastojka, hmelja, slada, kvasca i vode, uz opremu, bezgranične su mogućnosti, tako da piva ima koliko ima i pivara, što je pokazalo i druženje u Foči.

-Svake godine je sve više pivara koji se okupe, a samim tim ova druženja imaju i turističku podlogu, ekipa iz regiona uživa u prirodi, raftingu, a sve je to začinjeno pivom-kaže Boban Janković, jedini fočanski pivar.

Izvor: Radio Foča